Bugojanac u malinarstvo ušao kad su svi odustajali i nije požalio
U vrijeme kad je malinarstvo krenulo silaznom putanjom Jovo Zelen je krenuo u proizvodnju. Ideja o proizvodnji maline je nastala ranije i loše godine u malinarstvu nisu ga obeshrabrile da je ne realizuje. Rodom je iz Bugojna, a trenutno živi u Brčkom. Obilazeći rodni kraj, poželio je da se i on upustiti u proizvodnju maline, “crvenog zlata” kako smo je u BiH jedno vrijeme zvali, upoznajući se preko prijatelja sa tadašnjom rentabilnošću proizvodnje ove voćarske kulture.
Međutim, često stvari ne budu onakve kako ih isplaniramo. Nije mario za sva loša iskustva već je smjelo slijedio svoj put ka jasno izdefinisanom i određenom cilju. Poslušajte njegovu priču kako je uspio i kad su mnogi odustajali od ove grane poljoprivrede.
Jovo Zelen tokom sezone u ponudi ima stalno svježu malinu
Preko prijatelja Jovo Zelen saznaje za dobru cijenu maline i o organizovanom otkupu, međutim te uslove nije imao u Brčkom, ali ipak, 2016. godine kupuje zemljište od 5 duluma i kreće u proizvodnju maline. Kako se ranije nije bavio ovom djelatnošću, angažuje agronomaspecijalizovanog u voćarstvu koji vodi cijelu proizvodnju. Na zemljištu, gdje je prethodno odrađena hemijska analiza i potvrđeno da je pogodno za proizvodnju maline, počinje sadnju konzumnih sorti maline odnosno, onih sorti koje se upotrebljavaju u svježem stanju. Sadi dvorodnu sortu Polku i Tula Magic jednorodnu koja se bere oko mjesec dana. Tako dobro odabran sortimen je jedan od razloga njegovog uspješnog poslovanja jer tokom sezone u ponudi ima stalno svježu malinu.
Polka je poljska sorta i može da rađa sve do prvih jesenjih mrazeva. Bujna je sorta i formira veliki broj bočnih grančica. Plodovi su srednje krupni, dobre čvrstoće. Može se gajiti i u plastenicima gdje plodovi mnogo brže tamne. Uzgaja se i kao stona sorta i za preradu.
Tula Magic je jednorodna sorta maline koju uzgajaju profesionalni malinari. Srednje do jako je bujna sorta vrlo otporna na fitoftoru i na trulež korjena. Period berbe traje oko mjesec dana. Odlikuje se dobrom čvrstočom i krupnoćom ploda.
Upravo u odabiru ovog sortimenta, predanost u radu, primjena svih agrotehničkih mjera te praćenje nove tehnologije uzgoja leži tajna uspjeha ovog proizvođača, Jove Zelena.
Bere samo prvu klasu jer Fitoftora maline: Pogoduju joj postojeći vremenski uslovi, zaštitite voćketržište tako zahtijeva
“Otkup maline naročito konzumne nije organizovan na području Brčkog, što malo otežava proizvodnju i proizvođači su prepušteni sami sebi i snalaženju. Kako se bavim proizvodnjom konzumne maline beremo samo prvu klasu jer tržište tako zahtjeva. Kupci su veoma zahtjevni. Pošto je malina osjetljiva voćna vrsta, malo ranije krećemo sa branjem, prije potpunog zrenja jer brzo dozrije kasnije u korpici. Sav rod uspijem za sad da prodam na područku Brčkog i manju količinu na području Bijeljine trgovačkim centrima i manjim radnjama s kojima imam već dužu saradnju. Robu pakujemo u plastične korpice od 250 g i 500 g. Što se tiče prinosa uspijem da ostvarim od 1300 do 1500 kg po dulumu. Berbu je potrebno obavljati svaki dan“, istakao je za naš portal Jovo Zelen.
Iako je već dosta obvladao tehnologijom, proizvodnju i dalje vodi stručno lice, naročito u oblasti zaštite bilja.
Postavio mrežu za sjenčanje koja čuva malinu i od grada
Problemi s kojim se susreću su ustaljeni i zavisno od vremenskih uslova budu izraženi u većoj ili manjoj mjeri. Prošle godine u vrijeme visokih temperatura došlo je do ožegotina na plodovima iz tog razloga postavili su mrežu za sjenčenje koja ujedno štiti i od grada. Kroz sistem za navodnjavanje “kap po kap” primjenjuje agrotehničku mjeru fertirigacije koristeći “Yara” vodotopiva đubriva
Povremeno se susreću sa problemima pristunosti štetočina i bolesti. Najčešće od bolesti sureću se sa ljubičastom pjegavošću izdanaka maline (Didymella aplanata), sivom truleži (Botritis cinerea) i sa truleži korjena maline (Phytopthora fragariae var. rubi).
Na 4 duluma rasprostire se malina, a na 1 dulum je prošle godine krenuo i sa proizvodnjom kupine i to sorte “Jumbo” i “Loch Ness”. Veliku pomoć i podršku u radu ima od porodice, a povremeno je primoran angažovati i dodatnu radnu snagu naročito u periodu berbe.
Registrovao je poljoprivreno gazdinstvo i uspije ostvariti podsticaj koji za ovu proizvodnju u Brčko distriktu iznosi 80,00 KM po dulumu.