Šta slijedi na političkoj sceni? Dodik je dobio “pečat” ali i podršku opozicije da blokira državu

Velike riječi kojima je Dodik zagalamio na početku obraćanja u NSRS-u prije usvajanja zaključka o intenciji da RS treba izaći iz BiH nije naišla na odobravanje opozicije. Poslije je prvi čovjek SNSD-a objašnjavao da je to težnja i želja koja stoji za budućnost. Ipak, to nije omelo Dodika, ali i predsjednicu entiteta Željku Cvijanović da uvjere i opoziciju da je mudro i pametno glasati za zaključke.

To se i dogodilo i srpski politički predstavnici će sada zvanično blokirati donošenje bilo kakvih odluka u institucijama BiH. A da bi se predomislili traže usvajanje izmjena Zakona o Ustavnom sudu BiH koje će podrazumijevati izbacivanje troje stranih sudija iz te institucije.

Tzv. izvorni Dejton

Nekoliko je naročito paradoksalnih zaključaka koji su usvojeni. Primarno NSRS podržava i traži poštivanje Dejtonskog sporazuma, odnosno tzv. izvornog Dejtona.
A isti taj Dejton nalaže postojanje stranih sudija.

Potom usvojeni zaključak broj 5 je “upakovan” kao politička konstrukcija koja nema uporište. Naime, NSRS je izglasala zaključak kojim tvrde da je entitet Republika Srpska strana potpisnica svih aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, samim tim i Aneksa IV koji je Ustav BiH.

Tek površan pogled na tekst Općeg okvirnog sporazuma za mir, odnosno Dejtonskog sporazuma potvrđuje da RS ne samo da nije potpisnica sporazuma već se i ne spominje u tom dijelu. RS nije nikakva strana u pregovorima, već je to bila tada Republika BiH u čije ime je Alija Izetbegović potpisao sporazum.

Iako se činilo da je neformiranje vlasti duže od godinu dana od izbora najteža politička kriza, izvjesno je da će za jedan izvjestan period uslijediti još veća blokada. Sada se i skromna opozicija iz RS-a svedena na PDP i SDS opredijelila da posluša Dodika i aminuje blokadu. Sebi su dali rok od 60 dana da izvjeste NSRS kako blokada funkcionira.

Poručili su da nikakve odluke Ustavnog suda i visokog predstavnika koje se donesu u međuvremenu neće prihvatiti niti poštovati. Doduše ni do sada ih nisu naročito sporovodili i poštovali.

U praksi to znači da će državni nivo vlasti održavati svoj rad na privremenom finansiranju, nema usvajanja nikakvih zakona, akata, inicijativa i slično. BiH ostaje zacementirana i kada je u pitanju evropski put BiH, a ispunjavanje uvjeta koje je EU postavila pred našu zemlju više niko i ne spominje.

S druge strane, šanse da se usvoje izmjene Zakona o Ustavnom sudu BiH koje traži politička vrhuška RS-a su nikakve. Tako nešto je nemoguće usvojiti bez glasova SDA, SBB-a, DF-a, SDP-a Naše stranke, NB-a, i ASDA koje participiraju u Zastupničkom domu državnog parlamenta.

OHR i Amerikanci

Tako bi građani BiH u naredna dva mjeseca minimalno, trebali gledati totalni nerad i totalno političko prepucavanje i “gađanje” izjavama. U takvim okolnostima čekat će se na bilo kakvu reakciju međunarodne zajednice, a sam ishod je teško predvidjeti. Ukoliko bude nekih sankcija definitivno je prva na listi Željka Cvijanović kao inicijatorica inzvanično podnositeljica zahtjeva za sjednicu na kojoj su i usvojeni zaključci.

U međuvremenu Dodik i SNSD će na “patriotskoj” priči dobiti na vremenu i ono malo opozicije u RS-u preokupirati blokadom države, čime će im smanjiti prostor za kritičko djelovanje uoči lokalnih izbora. S druge strane računa se da će od cijele priče djelimično profitirati i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kojeg čekaju izbori u aprilu, a kriza u BiH će mu nakon Crne Gore i Kosova doći kao dobar oslonac na kojem će sebe predstaviti velikim zaštitnikom svih Srba.

Ono što se očekuje je konkretnija politička akcija bošnjačkih političkih i probosanskih predstavnika, iako će se u početku vjerovatno sve svesti na pozive OHR-u i Amerikancima da djeluju.

Zanimljivo je da se u usvojenim zaključcima nigdje ne spominju izmjene Izbornog zakona, što je Dodik dodao kao uslov nakon sastanka sa liderom HDZ-a Draganom Čovićem. To pitanje je vjerovatno ostavljeno za neko novo poluvrijeme političke krize.