Hercegovački umjetnik izradio bistu “hrvatskog velikana” Dragana Čovića
DRAGAN ČOVIĆ dobit će i bistu. Nakon počasnog doktorata zagrebačkog sveučilišta i obiteljskog grba, koji su mu upotpunili kolekciju bižuterije, predsjednik HDZ-a BiH moći će se pohvaliti umjetničkim prikazom svoga lika, za što je zaslužan Stjepan Skoko, bivši dekan širokobriješke Akademije likovnih umjetnosti.
Skoko ne samo što je potvrdio autentičnost fotografije dostupne na društvenim mrežama, na kojoj je “skulpturalni, trodimenzionalni prikaz” prvog među bosanskohercegovačkim HDZ-ovcima, nego nam je fotografirao rad u završnoj fazi te objasnio kontekst nastanka.
Kipar smatra da je Čović hrvatski velikan
“Nije narudžba, to je moj projekt deset hrvatskih velikana i tri prijatelja. S Čovićem sam počeo”, informirao nas je za početak Skoko, a nas je zanimalo spada li Čović u velikane ili prijatelje.
“On je među velikanima, znači prvi hrvatski velikan, a ostalo je tajna kako će se razvijati projekt s obzirom na to da je to moj projekt, nije državni, ničiji. To je serija portreta po mogućnosti s klasičnim materijalima, tradicionalnim, recimo bronca, kamen, ali ne znam gdje će me odvesti. Ima mogućnosti i novih materijala. Čović je tu negdje, portretski pri kraju”, govori.
Interesiralo nas je i zna li model za nastanak djela. Autor je bio manje decidiran: “Ja mislim da on znade. Kontaktirali smo.” Konačno, zapazio je kako ćemo tek kad rad bude gotov znati je li Čović zadovoljan, što je i logično.
Medijsku pažnju nedavno je privukao Čovićev obiteljski grb. Izradila ga je jedna tvrtka iz Rijeke i to, kako su izvijestili mediji, po njegovoj narudžbi.
“Grb je osmišljen i dizajniran prema pravilima heraldičkog dizajna i tvrtkinim načelima o oblikovanju obiteljskih građanskih grbova”, stoji u grbovnici uz detaljan opis grba: “Na plavom glava štita. U plavom polju zlatni koračajući lav drži mač u desnici. Glava štita raskoljena. Desno crveno-srebrna šahovnica (4×3), lijevo u srebrnom polju crveni latinski križ. Plašt crveno-srebrn i plavo-zlatan. Na kacigi s vijencem (crven-srebrn-plavi-zlatni-crven-srebrn) stoji orao uzdižućih krila, zlatno naoružan, u kandžama drži poskoka.”
Prije grba i biste Čović je dobio i počasni doktorat
U lipnju 2018. godine Čoviću je uručen počasni doktorat. Njega, kao i bistu, koliko je poznato, nije naručio. Zagrebačko sveučilište objasnilo je da mu navedenu počast uručuje za doprinos jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, očuvanje hrvatskoga identiteta, promicanje demokratskih vrijednosti i afirmaciju hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne baštine u svijetu. Tim povodom počasni doktor Čović održao je predavanje Euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine i Republika Hrvatska.
Prema jednom dokumentu i nizu svjedočenja objavljenih u medijima, zatvorenici zloglasnog HVO-ova logora Heliodrom bili su od sredine do kraja 1993. godine prisiljeni raditi u mostarskom poduzeću Soko, čiji je generalni direktor bio Čović.
“Molim vas da nam za potrebe ZI Soko omogućite izuzimanje deset zatvorenika, a sa ciljem obavljanja određenih poslova – podizanje i postavljanje zaštitne ograde oko ZI Soko… Osiguranje zatvorenika će obavljati Funkcija sigurnosti ZI Soko Mostar”, stoji u dopisu s datumom 22. lipnja 1993. godine i Čovićevim potpisom. Poslao ga je vodstvu logora ili vojno-istražnog zatvora, kako vam drago, a ono je već sljedećeg dana udovoljilo njegovoj molbi.
Čović tvrdio da je u ratu postupao više nego časno
Kasnije će u medijskim istupima Čović reći da je u ratu postupao više nego časno. Kako bilo, ratna uloga nije utjecala na njegov poratni status “hrvatskog velikana”. Dapače.
Na koncu, riječ-dvije i o Skoki. Rođen je 1959. godine. Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu završio je 1979. godine, kiparstvo je diplomirao 1986. godine na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Vjekoslava Rukljača.
Redoviti je profesor i voditelj kiparske klase na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, član Hrvatskog likovnog društva postao je 1987. godine, prvu samostalnu izložbu imao je još 1985. godine u Splitu. Na javnim mjestima u brojnim hrvatskim i hercegovačkim gradovima i gradićima postavljene su razne njegove skulpture: Domagojeva je lađa u saboru, Domagojev strijelac u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici, Histrion na splitskoj Mihovilovoj širini. Nije poznato gdje će biti izložen Čović, piše Index.