EU nudi višemilijunsku pomoć, BiH može počivati na čistoj energiji te ju izvoziti
Zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima, Bosna i Hercegovini bi u cijelosti mogla počivati na obnovljivoj energiji, a pritom čak i izvoziti, poruka je koju je vlastima upustio šef Izaslanstva Europske unije u BiH Johann Sattler koji se u svom novom blogu osvrnuo na problematiku energetske transformacije BiH, a sve u svjetlu situacije u kojoj rastu cijene energenata na svjetskoj razini, piše Večernji list BiH.
Ogromni potencijali
Sattler je pritom iznio informaciju kako obnovljivi izvori energije postaju jeftiniji od energije proizvedene sagorijevanjem ugljena, nafte ili plina te je u tom kontekstu poručio kako BiH mora započeti s dekarbonizacijom u cilju smanjenja ovisnosti o ugljenu i plinu.
– Razlozi za to su brojni i trebali bi uvjeriti sve skeptike: energetska tranzicija osigurat će pristupačnu i sigurnu energiju, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati čist zrak te povećati ekonomsku konkurentnost BiH u svijetu koji se ubrzano mijenja – napisao je Sattler.
Kao primjer za svoje tvrdnje Sattler je iznio podatak prema kojemu je za proizvodnju jednog eura BDP-a u BiH potrebno skoro četiri puta više energije u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Istodobno, najavio je i kako će Unija početi naplaćivati naknade za klimatski utjecaj svih proizvoda koje uvozi, a što bi trebao biti dodatni motiv za prelazak na čišće izvore energije. Šef Izaslanstva Europske unije pritom se osvrnuo i na ogromne, ali i neiskorištene potencijale BiH, a koji su posebice vidljivi u području energetske tranzicije. Zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima, Bosna i Hercegovini bi, smatra on, u cijelosti mogla počivati na obnovljivoj energiji sunca, vode i vjetra.
– Štoviše, i dalje bi mogla biti neto izvoznik čiste energije. Ovo je konkretna vizija oko koje bi se svi akteri mogli ujediniti – poručio je Sattler.
Međutim, za ostvarenje plana tranzicije potrebna su i politička volja, kao i osjećaj hitnosti, a sve u cilju konačne operacionalizacije procesa prelaska na čiste izvore energije. Na tom putu međunarodna je zajednica, naglasio je, spremna ponuditi tehničku pomoć, višemilijunske grantove i jeftine kredite.
Podsjetio je i kako je sam EU ponudio, među ostalim prioritetima, 9 milijardi eura bespovratnih sredstava, uz mogućih dodatnih 20 milijardi eura ulaganja privatnog sektora za potporu Zelenoj agendi na zapadnom Balkanu. Radi se, naime, o ekonomskom i investicijskom planu za ovaj dio Europe koji ima za cilj potaknuti dugoročni ekonomski oporavak kao i zelenu i digitalnu tranziciju na zapadnom Balkanu.
– Ali ne možemo nadomjestiti nedostatak volje da se krene u ovu tranziciju, uključujući i kod usvajanja novih zakona i strategija – upozorio je on.
Sattler je pritom istaknuo i kako je svjestan da će dekarbonizacija početi utjecati na sektor rudarstva, kao važan element lokalne ekonomije u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Tranzicija
– Ali spremni smo, također, pomoći nadležnim tijelima u tranziciji radnika na nova radna mjesta i pružanju drugih oblika potpore. Brojna su iskustava iz europskih zemalja, poput Poljske i Slovačke, koje i same prolaze kroz tranziciju – dodao je šef izaslanstva Europske unije. Kao korake koje treba napraviti, on je uputio na potrebu usvajanja federalnih Zakona o energetici i Zakona o električnoj energiji, a koji su pripremljeni i brzo se mogu usvojiti. Istodobno, vlasti na razini BiH trebaju donijeti Zakon o električnoj energiji i plinu te usvojiti nacionalni energetski i klimatski plan.
Sattler je na kraju najavio kako će danas sudjelovati na Energetskom summitu u Neumu, što je prilika da se razgovara o tome kako se Bosna i Hercegovina može transformirati u državu koja u potpunosti koristi prednosti jeftine, dostupne, obnovljive energije. Unutar BiH sve je više primjera u kojima se obnovljivi izvori energije tretiraju kao primarni način dobivanja struje, a pritom treba navesti i kako je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne prvak u korištenju novih obnovljivih izvora u BiH, jedan od primjera je i vjetroelektrana Mesihovina, koja je prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini.